Obrada elektroničkih komunikacijskih podataka može biti korisna za poduzeća, potrošače i društvo u cjelini. U odnosu na Direktivu 2002/58/EZ ovom se Uredbom za pružatelje elektroničkih komunikacijskih usluga proširuju mogućnosti obrade elektroničkih komunikacijskij metapodataka na temelju privole krajnjih korisnika. Međutim, krajnji korisnici pridaju veliku važnost povjerljivosti svojih komunikacija, uključujući aktivnosti na internetu, i tome da žele kontrolirati uporabu elektroničkih komunikacijskih podataka u svrhe koje nisu prijenos komunikacije. Stoga bi ovom Uredbom od pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga trebalo zahtijevati da pribave privolu krajnjih korisnika za obradu elektroničkih komunikacijskih metapodataka, koji bi trebali uključivati podatke o mjestu na kojem se nalazi uređaj, a nastali su za potrebe odobravanja i održavanja prostupa uslugama i povezanosti s njima. Podatke o lokaciji koji nisu generirani u kontekstu pružanja usluga elektroničkih komunikacija ne bi trebalo smatrati metapodacima. Primjeri komercijalne uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka od strane pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga mogu uključivati toplinske mape, grafičke prikaze podataka uz primjenu boja kojima se označava prisutnost pojedinaca (heatmap). Za prikaz kretanja prometa u određenim smjerovima tijekom određenog razdoblja potreban je identifikator za povezivanje položaja pojedinaca u određenim vremenskim intervalima. Taj bi identifikator nedostajao ako bi se upotrebljavali anonimni podaci i ne bi bilo moguće prikazati takvo kretanje. Od takve bi uporabe elektroničkih komunikacijskih metapodataka korist mogli imati, na primjer, tijela javne vlasti i javni prijevoznici kako bi utvrdili gdje razviti novu infrastrukturu na temelju uporabe postojeće infrastrukture i pritiska na nju. Ako je vjerojatno da će se određenom vrstom obrade elektroničkih komunikacijskih metapodataka, posebno uz primjenu novih tehnologija te uzimajući u obzir prirodu, opseg, kontekst i svrhe obrade, prouzročiti visoki rizik za prava i slobode fizičkih osoba, trebalo bi prije obrade provesti procjenu učinka na zaštitu podataka i, ovisno o slučaju, savjetovanje s nadzornim tijelom u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) 2016/679.